Tablica cijena
| Stavka | Okvirna cijena | Napomena |
|---|---|---|
| Temeljni kapital (minimum) | 2.500 € | Nije trošak — tvoj ulog, ostaje imovina društva |
| Ovjera akta o osnivanju kod javnog bilježnika | oko 330 € | Ovisi o visini temeljnog kapitala i broju osnivača |
| Sudska pristojba za upis u sudski registar | oko 53 € | Fiksna pristojba prema tarifi |
| Objava u Narodnim novinama | oko 119 € | Obavezna objava podataka o osnivanju |
| Osnivanje preko sustava START (online, bez bilježnika) | oko 100-200 € | Za standardne, jednostavnije oblike osnivanja |
| Izrada pečata (ako ga tvrtka želi) | 15-30 € | Nije zakonski obavezan, ali praktičan |
| Knjigovodstvo (tekući mjesečni trošak nakon osnivanja) | 50-150 €/mj. | Nije dio jednokratnog troška osnivanja |
Standardni put preko javnog bilježnika ukupno iznosi okvirno 500 € uz gornje tri stavke. Uz dodatne troškove (odvjetnik za složeniji društveni ugovor, više osnivača, prilagođeni akti) ukupan trošak može narasti do 1.000-1.500 €.
Što utječe na cijenu
Način osnivanja — bilježnik ili online START. Ovo je najveća razlika. Standardni put preko javnog bilježnika uključuje ovjeru akta, sudsku pristojbu i objavu — sve zajedno oko 500 €. Sustav START koristi gotove predloške i izbjegava trošak bilježničke ovjere, pa je jeftiniji, ali manje fleksibilan za nestandardne situacije (više osnivača sa složenim udjelima, posebne odredbe u društvenom ugovoru).
Visina temeljnog kapitala iznad minimuma. Ako uložiš više od zakonskog minimuma od 2.500 €, bilježnička nagrada za ovjeru akta raste razmjerno vrijednosti kapitala — ovo je i dalje tvoj kapital, ne trošak, ali sama ovjera postaje nešto skuplja.
Broj osnivača. Društvo s više osnivača zahtijeva složeniji društveni ugovor (ne samo izjavu o osnivanju), što obično znači i veću bilježničku nagradu te, često, angažman odvjetnika za usklađivanje udjela i prava osnivača.
Angažiranje odvjetnika za prilagođeni društveni ugovor. Standardni, jednostavan akt o osnivanju je jeftiniji. Ako trebaš posebne odredbe (pravo prvokupa udjela, posebni uvjeti za izlazak osnivača, upravljačka prava), odvjetnička izrada takvog ugovora dodaje značajan trošak iznad standardne cijene.
Poslovni prostor i djelatnost. Za neke djelatnosti trebaju dodatne dozvole ili suglasnosti prije početka rada, što nije dio troška samog osnivanja u sudskom registru, ali utječe na ukupan trošak pokretanja poslovanja.
Primjeri izračuna
Jedan osnivač, standardni akt o osnivanju preko sustava START, minimalni temeljni kapital: trošak osnivanja okvirno 100-150 €, plus uplata kapitala od 2.500 € koji ostaje imovina društva.
Jedan osnivač, standardni put preko javnog bilježnika, minimalni temeljni kapital: ovjera + pristojba + objava, okvirno 500 €, plus 2.500 € kapitala.
Dva osnivača, društveni ugovor sastavlja odvjetnik zbog posebnih odredbi o udjelima, temeljni kapital 5.000 €: bilježnička ovjera + odvjetnička nagrada + pristojba + objava, okvirno 1.000-1.500 €, plus uplaćeni kapital od 5.000 €.
Kako platiti manje
- Koristi sustav START ako ti odgovara standardni oblik osnivanja. Za jednostavno d.o.o. s jednim ili dva osnivača i standardnim udjelima, ovo je najjeftinija zakonska opcija.
- Ulaži samo zakonski minimum kapitala ako ti trenutno više nije potrebno. Kapital možeš kasnije povećati kroz poslovanje društva — nema potrebe uplaćivati više na startu samo “za svaki slučaj”, jer se time i trošak ovjere povećava.
- Izbjegavaj nepotrebno složene društvene ugovore na startu. Ako imate jednostavan dogovor oko udjela, standardni akt je dovoljan — složene odredbe uvijek možete dodati kasnije ugovorom o izmjeni, kad stvarno zatrebaju.
- Usporedi ponude javnih bilježnika. Nagrada za ovjeru akta o osnivanju je regulirana tarifom, ali dodatne usluge (savjetovanje, prilagodba dokumenata) mogu varirati — pitaj unaprijed za ukupnu procjenu.
- Ne miješaj kapital s tekućim troškovima poslovanja. Nemoj uplaćivati veći kapital misleći da ćeš time “riješiti” početne troškove poslovanja (najam, oprema, plaće) — to su zasebni izdaci koje kapital ne mora nužno pokriti odmah.
Česte greške
Miješanje temeljnog kapitala s troškom osnivanja. Ovo je najčešća zabuna — mnogi misle da 2.500 € “plaćaju” državi ili bilježniku. U stvarnosti taj novac ostaje na računu tvog društva i koristi se za poslovanje.
Odabir sustava START za situaciju koja to ne dopušta. Ako imaš više osnivača sa specifičnim dogovorom o udjelima ili posebnim pravima, standardni predložak možda neće pokriti tvoje potrebe — provjeri prije nego krećeš, da ne moraš kasnije mijenjati akt uz dodatni trošak.
Zaboravljanje na tekuće troškove nakon osnivanja. Knjigovodstvo, doprinosi za zaposlene (uključujući samog vlasnika ako je zaposlen u vlastitoj firmi) i redovno poslovanje kreću odmah nakon upisa — trošak osnivanja je samo početak, ne kraj financijskih obveza.
Podcjenjivanje vremena potrebnog za upis. Iako je proces relativno brz, nepotpuna dokumentacija ili nestandardni zahtjevi mogu ga produljiti — planiraj početak poslovanja s rezervom od barem dva tjedna.
Nedovoljno planiranje djelatnosti prije osnivanja. Ako naknadno trebaš dodati ili promijeniti šifru djelatnosti, to znači novi upis promjene u sudski registar s vlastitim, dodatnim troškom — bolje je unaprijed razmisliti koje djelatnosti stvarno trebaš.
Koliko traje i gdje počinješ
- Odaberi način osnivanja — preko javnog bilježnika (fleksibilnije, nešto skuplje) ili preko online sustava START (jeftinije, za standardne oblike).
- Uplati temeljni kapital od minimalno 2.500 € na privremeni račun kod banke ili FINA-e — ova uplata je preduvjet za upis, ne trošak koji nestaje.
- Javni bilježnik sastavlja i ovjerava akt o osnivanju (ili se koristi predložak kroz START) i predaje prijavu u nadležni trgovački sud.
- Sud upisuje društvo u sudski registar, obično u roku od nekoliko dana do dva tjedna kod potpune dokumentacije, a podaci se javno objavljuju.
- Nakon upisa slijedi otvaranje redovnog poslovnog računa (privremeni račun se pretvara u redovni), prijava u sustav poreza i, ako je potrebno, prijava zaposlenika.