Bolovanje u Hrvatskoj otvara isključivo izabrani liječnik obiteljske medicine, izdavanjem doznake koja elektronski putuje do poslodavca i HZZO-a. Radnik sam ne mora nositi papire između ordinacije, poslodavca i zavoda — sustav je digitaliziran — no isplata naknade i dalje ima jasno razdvojenu odgovornost: prvih 42 dana plaća poslodavac, a od 43. dana preuzima HZZO.
Visina naknade postupno opada što bolovanje dulje traje — 70% osnovice prvih 6 mjeseci na teret HZZO-a, zatim 80% do 18 mjeseci, pa 50% nakon toga za istu dijagnozu. Iznimka je ozljeda na radu ili profesionalna bolest, gdje se naknada od prvog dana isplaćuje u punom iznosu (100% osnovice), bez postupnog opadanja.
Za samozaposlene osobe — obrtnike, slobodna zanimanja — nema poslodavca koji preuzima prvih 42 dana, pa se cijeli postupak od početka vodi izravno preko HZZO-a, na temelju doznake i prijavljene osnovice osiguranja. To je bitna razlika u odnosu na radnike u radnom odnosu, na koju samozaposleni često zaborave dok planiraju svoje financije za vrijeme dulje bolesti.
-
Javi se izabranom liječniku
Liječnik obiteljske medicine procjenjuje radnu sposobnost i, ako je opravdano, izdaje doznaku kojom se otvara bolovanje s naznačenom dijagnozom i početnim datumom.
-
Obavijesti poslodavca odmah
Doznaka se u pravilu elektronski prosljeđuje poslodavcu i HZZO-u, no praksa je da radnik i sam odmah obavijesti poslodavca o bolovanju, radi organizacije posla.
-
Poslodavac isplaćuje naknadu prvih 42 dana
Za prvih 42 dana bolovanja (osim za ozljedu na radu, gdje HZZO plaća od prvog dana) naknadu u pravilu isplaćuje poslodavac na teret vlastitih sredstava, u iznosu propisanom zakonom ili kolektivnim ugovorom.
-
HZZO preuzima isplatu od 43. dana
Nakon 42. dana bolovanja obračun i isplatu naknade preuzima HZZO na temelju potvrde o plaći koju dostavlja poslodavac (R1 obrazac).
-
Idi na kontrolne preglede
Liječnik zakazuje kontrolne preglede radi produljenja ili zatvaranja bolovanja. Izostanak s kontrole bez opravdanog razloga može dovesti do prekida isplate naknade.
-
Zatvori bolovanje po oporavku
Liječnik izdaje potvrdu o povratku na posao (zatvaranje doznake), koja se elektronski prosljeđuje poslodavcu i HZZO-u.
Bolovanje dulje od 6 mjeseci Kod dugotrajnog bolovanja HZZO upućuje osiguranika na ocjenu radne sposobnosti pred vještačkim tijelom (nekadašnji invalidski povjerenstva), koje procjenjuje postoji li osnova za nastavak bolovanja, promjenu radnog mjesta ili invalidsku mirovinu.
Česta pitanja
Tko plaća bolovanje prvih 42 dana?
Poslodavac, na teret vlastitih sredstava, u iznosu propisanom zakonom (najmanje 70% prosječne plaće iz zadnjih 6 mjeseci), osim kod ozljede na radu gdje HZZO plaća od prvog dana.
Koliko iznosi naknada nakon 42. dana bolovanja?
HZZO isplaćuje 70% osnovice za prvih 6 mjeseci bolovanja na svoj teret, potom 80% do 18 mjeseci, a nakon 18 mjeseci 50% od zadnje isplaćene naknade za istu dijagnozu, uz zakonom propisani minimalni iznos naknade.
Moram li osobno predati doznaku poslodavcu?
U pravilu ne — doznaka se elektronski dostavlja poslodavcu i HZZO-u izravno iz liječničkog sustava, no dobro je i sam radnik odmah usmeno ili pisano obavijestiti poslodavca o bolovanju.
Što ako propustim kontrolni pregled kod liječnika?
Neopravdani izostanak s kontrole može dovesti do zatvaranja bolovanja i prekida isplate naknade, pa je važno o eventualnoj spriječenosti unaprijed obavijestiti ordinaciju i zatražiti novi termin.