Rodiljni dopust u Hrvatskoj formalno počinje kao posebna vrsta bolovanja koju otvara nadležni ginekolog, a naknadu za cijelo vrijeme isplaćuje HZZO, ne poslodavac. Za zaposlene majke to znači naknadu u punom iznosu prosječne plaće, bez gornjeg ograničenja — jedna od rijetkih naknada u sustavu koja se ne ograničava na fiksni maksimalni iznos.
Najvažniji rok koji ne smiješ propustiti je 30 dana od rođenja djeteta za podnošenje zahtjeva HZZO-u — ako zahtjev podneseš kasnije, naknada se ne isplaćuje retroaktivno od datuma poroda, nego tek od datuma stvarnog podnošenja zahtjeva. Zato je dobro pripremiti dokumentaciju (osobnu iskaznicu, karticu zdravstvenog osiguranja, IBAN) unaprijed, dok još čekaš porod.
Nakon isteka obveznog dijela rodiljnog dopusta roditelji prelaze na roditeljski dopust, gdje postoji sloboda odlučivanja tko će ga i u kojem trajanju koristiti — otac djeteta ima jednako pravo na roditeljski dopust kao i majka, a odluku o raspodjeli treba prijaviti HZZO-u unaprijed.
-
Javi se ginekologu radi otvaranja bolovanja/rodiljnog dopusta
Ginekolog izdaje doznaku najkasnije 28 dana prije predviđenog termina poroda, čime počinje obvezni rodiljni dopust. Ranije otvaranje moguće je uz medicinsku indikaciju (komplikacije u trudnoći).
-
Obavijesti poslodavca
Poslodavac dostavlja HZZO-u potvrdu o plaći (osnovicu za obračun naknade) na temelju posljednjih 6 mjeseci prije početka bolovanja.
-
Podnesi zahtjev za naknadu plaće HZZO-u
Zahtjev se podnosi u roku od 30 dana od rođenja djeteta kako bi naknada bila isplaćena od datuma poroda, a ne tek od datuma podnošenja zahtjeva.
-
Prijavi rođenje djeteta i pribavi rodni list
Rođenje djeteta prijavljuje rodilište matičnom uredu automatski, no rodni list je potrebno pribaviti radi daljnjih koraka — prijave prebivališta, zdravstvenog osiguranja djeteta i dječjeg doplatka.
-
Prati isplatu naknade
Naknadu za vrijeme rodiljnog dopusta isplaćuje HZZO izravno na tekući račun, mjesečno, u punom iznosu prosječne plaće bez gornjeg ograničenja.
-
Prijavi prelazak na roditeljski dopust
Nakon isteka obveznog rodiljnog dopusta (6 mjeseci od poroda za majku, uz mogućnost produžetka za dvojke/blizance i posebne slučajeve), roditelji odlučuju tko i u kojem trajanju koristi roditeljski dopust.
Majka nije zaposlena (nezaposlena, studentica, poljoprivrednica) Nezaposlene majke ostvaruju pravo na rodiljnu naknadu u drugačijem, u pravilu nižem fiksnom iznosu, uz dokumentaciju koja dokazuje status (potvrda HZZ-a, potvrda o statusu studenta i sl.), a ne preko poslodavca.